Skip to main content

Sve što znamo uvijek je površno.
Mi se u svom duhovnom razvoju susrećemo sa određenim stvarima koje u sebi sadrže duboko područje nepoznatog. Postoje tri principa shvaćanja ili pristupa Stvarnosti.Prvo je ono sto znamo, što je poznato, to je područje znanja ili nauke.
Zatim imamo nepoznato to je filozofija ona je veza između onoga što se može i ne može saznati. A sve sto je nespoznatljivo pripada religiji.
Cjelovit  rad na sebi podrazumijeva čišćenje,  svog uma, duha i znanja od svih “stvari” koje vas ometaju, zaklanjaju jasno viđenje i prepoznavanje „Sebe“. Svi misle da imaju znanje, i to može biti tako, no kad kažete da razumijete nešto, neku činjenicu, neku univerzalnu vrijednost, a to nisi, to ne živiš to je iluzija i debeli oblik neznanja. Razumiješ samo onda kad to Jesi. Kad objašnjavamo nekih stvari važno biti svjestan svog   psihološkog procesa. Tek tada možemo i promijeniti i svoje gledište, poput utisaka, mišljenja, reakcije prema onome u čemu jesmo, mislima, riječima i djelima. Unutarnji, mir, introspekcija i uvijek postojana ljubav  potiču okolnosti i sposobnost da to izražavamo živeći ljudske vrijednost

U daljem osvještavanju i samospoznaji  kada razumjevanje pređe u uvid, uvid u buđenje.. tek tada počinjete istinski  razumijevati svoju pravu prirodu. I tek tada počinje pravi rad na sebi. Sve do tada je sve samo čišćenje, pripremanje, učenje.. itd.

Do razumijevanja dolazi kada je duh spokojan, i to ne samo na intelektualnoj razini. Vi mi nešto govorite, nešto ozbiljno, o nekome filozofskom predmetu. Ako mi duh brblja, luta naokolo, ne mogu u potpunosti razumjeti ono što vi govorite. Stoga vas moram slušati, i to ne prevodeći ono što vi govorite, ili tumačeći ono što vi govorite, ili slušajući vas tek djelomično zato što se plašim onoga što biste mi mogli reći, jer mi je duh tada uznemiren, nestalan, promjenljiv, nepostojan, dok mi, međutim, ako odista hoću saslušati ono što mi govorite, duh mora biti spokojan.
Tada se javlja duboko razumijevanje koje nije samo intelektualno ili verbalno. Kada postoji duboko opažanje onoga što se govori, bilo to lažno ili istinito – i kada u lažnome možemo otkriti istinu – tada je u stanju toga razumijevanja bez riječi naš postupak prirodno neposredan, te između razumijevanja i postupka nema nikakva jaza.

No, budući da je svijet onakav kakav jest, ljudska se bića vezuju uz ovu ili onu stvar – uz vjerovanje, osobu, zamisao, obmanu, dogmu – pa se tako izopačuju; te nam se izopačene osobe obraćaju, a mi se, budući da se time i sami na neki na čin izopačujemo, pridružujemo gomili.

Svako razlučivanje mora  istražiti i spozna da čovjek nije tijelo /on misli da je tijelo, on je i tijelo i ostalo/ Sve što vidite i imenujete opažaju čula koja pokreće um. Objekti su u vašem umu. Sve je ustvari tvoja ideja.

Slušati bez oslanjanja na ili očekujući budućnost. Slušati u sadašnjem trenutku. Tada mi jesmo. I u takvom trenutku možemo čuti istinu, pravu poruku neke vrijednosti kao i univerzalne istine duhovnih tekstova  Ono što je važno da zapamtimo je da slušamo svojim prisustvom, svojim povjerenjem, bez sukoba sa razumom i osjećajima, bez koncepta, dogmi, bez pripadanja nečemu ili nekomu. To je stanje biaea bez poistovjećivanja.

Uzvišene kvalitete kao što su mir i ljubav u sebi omogućuju razumjevanje viših principa (boga, atme, ja itd) to su principi cijele kreacije, koja je univerzalna istina i osnova jedinstva u različitosti. Da bi stvarno razumjeli tko uistinu jesmo moramo život podići na višu razinu, čvrsto vjerovati da smo otjelotvorenje Čistog Duha, Ljubavi i sve svoje aktivnosti transformirati u tim principima  ljudskih i duhovnih vrijednosti spram života,  živeći to.
Istinski duhovna osoba posjeduje osobine intelektualnog razumijevanja i sposobnost uvida. Ono sto se osporava kod neznanja su naglašavanje dogma i oblika koji zamračuju čovjekovu viziju Istine. Veliki dio čovjekovog rezoniranja jest racionalizacija njegovih želja. Ljudi razumiju stvari onako kako to oni žele. Dokazujući samo ono što žele dokazati. Stoga postizanje Istine zahtjeva potpunu povezanost za sve stvari, uključujući i vlastita razmišljanja i inteligenciju.

Komentiraj