Promišljanja o različitim razinama ili nivoima sreće

Sreća je jedina stvar koju cijelokupno čovječanstvo treba, traži. Sve naše energije, vrijeme i novac ulažu se u potragu za srećom i samo srećom. Vrijednosti Suosjećanja (Jeeva Karunya) prema bližnjima, bilo ljudskim bićima, životinjama ili biljkama i Daiva Bhakthi (devocija BOGA) je ono najbitnije za spiritualno napredovanje. Ove dvije vrijednosti, kad su transcendentirane u našem jastvu dovode do Manonigrahe (tj. stanje odsustva uma).

Na svjetovnoj razini, kad ljudsko biće koje je te dvije vrline učinilo temeljem interpersonalnih odnosa interaktivno djeluje u područjima djelovanja i sposobnosti, tada on postaje svjetionik na putu prema miru, toplini, suosjećanju i utjehi za svijet ogrezao u pobuni, nasilju, agoniji i očajanju. Ta beskonačna potraga za srećom je fizička manifestacija prave prirode našeg unuratnjeg jastva, tj. čisto blaženstvo. Svjetovna zadovoljstva i boli iskrivljuju ovu prirođenu karakteristiku. Posljedica je da čovjek postaje slijep za unutarnju radost i počinje tragati za srećom u vanjskom materijalnom svijetu. Svete knjige i religijski tekstovi opominju čovjeka da izbjegava tu ludost i ostane usredotočen na svoje unutarnje, beskrajno i vječno jastvo.

Prema veličini sreća se može svrstati na različite razine, kako slijedi:
1. Prva razina sreće je najjednostavnija i niža razina sreće, gdje čovjek zadovoljava svoju potragu za srećom u ćulnim zadovoljstvima. Zadovoljstva u strasti, ne-vegeterijanskoj hrani, opscenim prizorima, itd. spadaju u ovu kategoriju.
2. Druga razina je sreća koju čovjek nalazi u aktivnostima kao što su sport ili igre, itd. Da bi napredovao u tim sferama, osim što ulaže vrijeme, energiju u novac, čovjek se mora posvetiti tome, biti predan i discipliniran. I ova razina je na fizičkom planu, ali je bolja od prethodne razine, utoliko jer zahtjeva vrline predanosti, posvećenosti i discipline.
3. Još viša razina sreće je ona koja zadovoljava čovjekove emocionalne potrebe i može se nazvati emocionalna sreća. Ta obično proizlazi iz bavljenja glazbom, čitanjem itd.
4. Slijedeća razina dolazi kad se zadovoljavaju čovjekove intelektualne potrebe i može se nazvati intelektualnom srećom. Sposobnost kritičkog (mišljenja, opp.), kojom nas je božansko obdarilo, treba biti korištena u ovoj potrazi. Područja poput viših istraživanja, koja zahtjevaju poput britve oštar mozak i prodorni intelekt omogućuju nam pristup k potrazi za ovom razinom sreće.
5. Najviši i najuzvišenji plan sreće je duhovno blaženstvo. Ova prosvijećujuća sreća je vječna, beskrajna i postojana. Sve druge razine postaju beznačajne i bezvrijedne pred ovom najvišom radošću. To je najviša radost koju svaka duša traži, a kad je postigne, povratka nema.

Od nas ovisi koliko čvrsto koračamo naprijed dugim koracima suosjećanja, ljubavi, mira i povrh svega dobrote.
– Sri Narasimha Murthy –

Komentiraj

7 + eight =