Pitanje: Čak iako nisam razumio što se događalo, ja sam imao prosvjetljujuća iskustva kroz korištenje halucinogenih droga, ja znam da je LSD (Lysergic acid diethyla-mide, vrsta droge) lažan, ali što je, ako ima ikakve, istine o gljivama?
Osho: LSD je stvaran kao bilo što drugo. Ali iskustvo koje je stvoreno pomoću LSD je lažni samadhi.
Zapamti razliku: LSD iskustvo koje je stvoreno pod utjecajem LSD je lažno iskustvo.
Ti kažeš: “Ja sam imao prosvjetljujuća iskustva. . .” To nisu bila prosvjetljujuća iskustva. Ona su mogla biti osvjetljavajuća iskustva, ali ne prosvjetljujući bljeskovi; kroz njih ti nisi prosvijetljen, kroz to ti ne postaješ Buddha. Ustvari ti postaješ kroz njih još veća zbrka. Droga mijenja tvoju tjelesnu kemiju, isto kao i gljive. To mijenja tvoje tijelo isto kao što i hrana mijenja tvoje tijelo, mjesec, puni mjesec mijenja tvoje tijelo, ali ti time nisi bio promijenjen.
Sve te promjene se događaju u tijelu – sve te promjene su kemijske promjene – ne alkemijske već samo kemijske.
Što je to alkemijska promjena?
– kada se promjeni tvoja svijest. I svjesnost ne može biti promijenjena ničim što dolazi izvana.
Duhovnost nema ništa sa doživljavanjima; zbog toga droge ne mogu biti duhovne. Ako razumiješ značenje onda nikakva tehnika nije duhovna, jer će ti sve tehnike dati iskustva. Treba se postati prosvijetljen na vrlo-vrlo običan način, samo je onda prosvjetljenje istinito.
Droge ti to mogu ponekad dati neka iskustva, i to je onda problem. One ti mogu dati neka iskustva, ali jednom kada si ih iskusio onda je veoma teško da ih dosegneš na prirodan način – bez droga – imati iskustvo to nije osnovna stvar; rasti kroz to je osnovna stvar.
Ti možeš imati iskustvo kroz drogu, ali ti ne rasteš. Iskustvo dolazi tebi; ti ne ideš iskustvu. To je samo lijepi san. Ali je u tome loše što ti malo po malo misliš da je to stvarna stvar; onda nešto propuštaš. To je isto kao da si vidio Himalaje u viziji – prekrasne koliko god da jesu, ali to ne vodi daleko.
Ti ostaješ isti. Malo po malo ako vizija postane tvoja stvarnost, ti gubiš nešto, jer ćeš postati ovisan o toj viziji. Ne, bolje je ići na Himalaje. To je naporno; To je dugo putovanje.
Droge to čine tako kratkim (putovanjem). One su skoro nasilne; one nešto na silu donose prerano. Iskustvo kroz droge je skoro abortivno, mm? To je abortus; one prisiljavaju. . . . tako je bolje to ne uzimati. Bolje je ići dužim putem, jer samo kroz svijesnost ti se razvijaš
Navika je najbolji mogući sluga i najgori mogući gospodar. Svjesnost ne smije biti izgubljena. . . Što god te učini robom neće ti duhovno pomoći jer duhovnost u osnovi znači biti svoj gospodar. Duhovna izgladnjelost je veoma ekstremni oblik samo-otuđenja. Ljudi ne znaju tko su oni. Dakle, život postaje u potpunosti bez svrhe. Ljudi žele da prekinu svoje živote; oni izvršavaju sporo samouništenje uzimanjem droga.
Netko može pronaći prečicu ali su sve vrste prečica lažne.
Što se događa kad se promijenite? Kakav god bio razlog, otupljenost droga ili alkohol vam više nije potreban.
Što ćemo učiniti ako ne volimo sebe?
Pokušat ćemo se omamiti da bismo za-boravili svoju lažnost. To je izlika kojom se koristimo. Ne postoje prečice za realizaciju. Prečice samo stvaraju male kratke spojeve unutar tebe i otpuštaju snove, otpuštaju imaginacije.
Droge ti mogu dati halucinatorno iskustvo iznad običnog svijeta. To je iskustvo koje je bilo traženo kroz meditaciju.
Meditacija te vodi do stvarnog iskustva, a droge ti daju samo halucinacije, vrlo slično iskustvo sanjanju.
– Stvoriti iskustvo koje nije tvoje prirodno stanje nije od nikakve koristi. To ti ne daje nadu. To jednostavno uništava tvoj život, uništava tvoju šansu da postaneš budan, svjestan stvarnosti onakvom kakva doista i jeste.
Kada uzmeš LSD ili neku drugu drogu, dolazi do osvjetljavajućih iskustava. Svjesnost jednostavno čeka i promatra. To jednostavno kaže: “Pogledaj, prekrasne stvari se događaju”, ali to se ne događa svjesnosti. Duhovni razvitak je razvitak ovog svjedočenja!
Duhovni razvitak nema ništa sa određenim doživljavanjima. Duhovni razvitak nije potraga za novim doživljajima. Duhovnost nema ništa sa iskustvima kao takvima. Ustvari, kazati da je bilo koje iskustvo “duhovno iskustvo” je u potpunosti pogrešno, jer su sva iskustva neduhovna.
Onaj koji doživljava je duh. Svjedok je jedini duhovni fenomen. Kada su sva iskustva nestala – gladi, zasićenosti, ljutnje, olakšanja, ljubavi, mržnje, uzdizanja kundalini energije u tebi, otvaranje čakri u tebi, otvaranje lotosa u tebi, svjetlo koje sjaji u tebi; božanska muzika koju čuješ u sebi, kada osjećaš veliki prostor, osjećaj užitka, osjećaj blaženstva, ali ovo u sve iskustva, doživljavanja – stvarni duhovni vrhunac je onda kada nema iskustava, i onaj koji doživljava je ostavljen sam, potpuno sam. Nema objekta za doživljavanje, već samo taj svjedok koji svjedoči ništa. Onda si ti stigao. Zbog toga Buddha to naziva Nirvana, ništavilo, praznina.
Osho Times International – magazin
Kad neka osoba se odluci na put ili stazu sebeostvarenja, zar nije najbolje potražiti učitelja? I otići an sveta mjesta.
Važnije je da osoba zna što hoće i bolje je tražiti ucenje (a ne učitelja) koje joj odgovara. Tada je lakše vjerovati učitelju koji će ga voditi. Primjer imamo kod Yoganande koji je obilazio mnoge svamije i acarye. Nacelno je znao da se želi baviti yogom, ali tek kada je sreo Shri Yukteshvara bio je svjestan da je to to. Ne mora se ići na sveta mjesta, cijelo postojanje je sveto. Kad potpuno prihvatite instrukcije svog Gurua vi tada ne trebate um.
Ima li neka naročita situacija, nešto poput vremenskog niza, ili posebno mjesto, ili razdoblje za prosvjetljenje?
Prosvjetljenje nije događaj. Ponovno zadobiti svjesnost o Biću i prebivati u tom stanju “osjećaja” i “spoznaje”predstavlja prosvjetljenje.To nije nešto izvanjsko.Prosvjetljenje je jednostavno spoznaja spoznaja da ste uvijek bili prosvijetljeni, da to nikad niste izgubili ni na čas, samo ste zaspali. Prosvijetljenost je vaša priroda.